Važnost pravilnog skladištenja žitarica

Važnost pravilnog skladištenja žitarica

Jesen je period godine u kojem poljoprivredni proizvođači ubiru plodove svog rada, što podrazumijeva i dalju brigu o njihovom pravilnom skladištenju i zaštiti.

Kada govorimo o žitaricama, vjerovatno nije potrebno podsjećati koliko je za očuvanje prinosa važno sistemski organizovano skladištenje, ali uvijek valja iznova podsjetiti na pojedine segmente tog procesa koji su od presudnog značaja za njegov pozitivan ishod.

Odmah nakon berbe kukuruza, odnosno žetve pšenice, ječma, zobi ili raži, sjeme se skladišti, kako bi i kasnije moglo da se koristi. Druge poljoprivredne kulture o kojima u ovom periodu na isti način treba povesti brigu jesu šećerna i stočna repa, zatim konoplja, lan, pamuk, duvan i hmelj te korjenasto, gomoljasto i predivo bilje.

Za svaku od njih je neophodno obezbijediti odgovarajući prostor za skladištenje, a to može biti za tu namjenu predviđeno skladište ili podrum, kao i silos ili koš za kukuruz. Samom skladištenju može da prethode određene predradnje, ukoliko je to potrebno, poput dodatnog sušenja ili dosušivanja.

Taj prostor mora biti, ne samo građevinski adekvatan, već i pripremljen na način da bude ispražnjen i očišćen, a da je prije skladištenja obavljena eliminacija insekata.

Kompletan prostor treba dobro očistiti, što znači da stare zalihe žitarica treba izmjestiti. Čišćenje se odnosi i na sve pukotine i šupljine koje je neophodno zatvoriti prozorskim kitom, gipsom ili nekim drugim materijalom sa sličnom namjenom.

Pažnju je potrebno posvetiti i krpljenju eventulanih oštećenja na podu i zidovima, kako nametnici ne bi mogli dospjeti unutra i oštetili urod. Vrata i prozori treba da budu bez oštećenja, sa zaštitnom mrežom ukoliko se otvaraju, zidovi glatki, pod pometen, a cijeli prostor bez paučine.

Vlaga je neprijatelj koji bi, usljed razvoja grinja i gljivica, uskladištenom žitu nanio mnogo štete, pa je neophodno spriječiti ulazak vode u prostor te obezbijediti dobru izolaciju i ispravan krov na prostoru/objektu u kojem se skladišti.

Kontinuirana kontrola uskladištenog žita će spriječiti njegovo klijanje, samozagrijavanje i oštećenje uzrokovano napadom štetnih organizama. Najšešće skladišne štetočine su žitni žižak, žitni moljac, kukuruzni žižak, ambarev moljac, brašneni moljac, mali i veliki brašnar, pasuljev žižak. Njihovo rano otkrivanje je takođe veoma važno, a u tome mogu pomoći feromonske klopke koje se koriste za praćenje aktivnosti insekata i određivanje momenata za njihovo suzbijanje.

U slučaju da je dezinsekcija ipak neophodna, ona podrazumijeva primjenu dozvoljenih insekticida i fumiginata, ali i da je potom potrebno omogućiti i njihovu dobru isparljivost.

U neophodne mjere ulaze i postizanje i održavanje odgovarajuće temperature te provjetravanje objekta zbog suvog vremena. Uskladišteno žito, koje može da sadrži najviše 13 procenata vlage, treba čuvati na temperaturi nižoj od 20 stepeni Celzijusovih.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You May Also Like