Stočna hranaKefir i njegova blagotvorna djelovanja na zdravlje čovjeka, opšte su poznata. A ako neko i nije čuo, u pitanju je gust napitak od fermentisanog mlijeka. Uveliko podsjeća na jogurt, ali se priprema nešto drugačije i daleko je zdraviji.
Smatra se probiotičkim i prebiotičkim napitkom, a može se pripremati od različitih vrsta mlijeka, kako od kravljeg, tako i od ovčijeg ili kozijeg. Kefirna zrnca koja se koriste za pripremu porijeklo vode sa Kavkaza, a postoje tvrdnje da se u tim predjelima ovaj napitak pripravlja već hiljadama godina, te je to razlog dugovječnosti i dobrog zdravlja naroda iz tog podneblja. Kefirna zrnca su kombinacija bjelančevine, aminokiseline, lipida i topljivih polisaharida, a izgledom su bijele do žute boje i mekana.
Kao i sve ostalo, mnogo je zdraviji kefir pripremljen kod kuće, a svakako i jeftiniji. Sama priprema zahtijeva svježe mlijeko, kravlje, ovčije ili kozije, u koje je dovoljno da stavite kašiku kefirnih zrnaca, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi. Za blaži okus kefira, dovoljno je pola supene kašike zrnaca na litru mlijeka, a za kiseliji okus iskoristite čitavu supenu kašiku. Za 24 sata, kefir će biti spreman za upotrebu. Promućkajte ga ili promiješajte drvenom ili plastičnom kašikom, procijedite i uživajte. Kefir možete držati u frižideru nekoliko dana, bez bojazni da će se pokvariti.
Kefirna zrnca nabubriće tokom procesa fermentacije, a obzirom da nemaju rok trajanja ljudi ih uglavnom čuvaju, uzgajaju nova i ponovo koriste. Ukoliko se zrnca koriste prvi put, često ćete dobiti jači okus, te neki čak i ne upotrebljavaju proizvod dobijen sa svježim zrncima. Zrnca je moguće čuvati u frižideru u malo zaslađene vode ili mlijeka, nekoliko dana. Dok u zamrzivaču mogu da stoje i tri mjeseca.
Prednosti kefira u odnosu na jogurt i mlijeko, su u tome što sadrži veći broj i više vrsta dobrih bakterija i kvasaca, manje šećera, više bjelančevina, kalcija, triptofana, fosfora, vlakana i kalorija. Nema neželjenih nus pojava i preporučuje se svima kao zdrava hrana. Čak i ljudi intolerantni na laktozu, mogu konzumirati kefir, a jedino dijabetičari bi trebalo da vode računa o količini šećera koju unose u organizam.
Kefir nazivaju probiotičkim napitkom jer sadrži dobre bakterije, neophodne za normalno funkcionisanje crijeva i probavnog sistema. Prebiotički ga zovu jer sadrži i neprobavljive ugljikohidrate koji su hrana za te dobre bakterije.
Jedna porcija kefira (175ml) sadrži 20 odsto neophodne dnevne doze kalcijuma i 10,5 gr bjelančevina, te vitamin B, tijamin, a posebno B1. Generalno u sebi ima 10 do 20 vrsta dobrih bakterija, što je tri puta više od jogurta. Preporučuje se apsolutno svima, a odličan je za očuvanje imuniteta.
Osim mliječnog kefira možete pripremiti i kefir s vodom ili čak voćnim sokom. Na dno posude stavite 2-3 kašike kefirnih zrnaca, 1-2 kašike šećera ili meda, na kolutove narezan limun, prelijte litrom vode i poklopite. Ostavite na sobnoj temperaturi, uz povremeno miješanje, dva dana. Dovoljno je da procijedite i dobićete osvježavajući ljetnji napitak, a držite ga u zatvorenoj flaši u frižideru, bez mućkanja. Zrnca možete staviti i u bilo koji voćni sok, te dobiti zdrav, gazirani napitak.
