Rana faza laktacije kod krava

Ovo je najkritičniji period ishrane krava visoke mječnosti, od teljenja pa do kraja laktacije. U praksi je dokazano da povećanje maksimalne dnevne mliječnosti za 1 kg mlijeka, povećava ukupnu proizvodnju na kraju laktacije preko 200 kg mlijeka. Apetit krava zaostaje za dnevnim potrebama u nutrijentima za proizvodnju mlijeka u ranoj fazi laktacije gdje dolazi do negativnog hranidbenog bilansa, pa se takvo stanje često naziva i negativni bilans energije.

Adekvatna ishrana u početnoj fazi laktacije omogućava realizaciju genetskog potencijala krava za maksimalnu proizvodnju mlijeka. Ovo je period laktacije koji zahtijeva najveću pažnju u ishrani, u toku koje krave ispoljavaju pozitivnu reakciju na dodate aditive (probiotike, prebiotike, korigense ukusa i mirisa…). Cilj ishrane krava u početnoj fazi laktacije je što brže povećanje konzumiranja hrane, kako bi se hranidbeni deficit sveo na što manju mjeru. Poslije teljenja učešće koncentrata se može postepeno povećavati dok odnos kabasto hranivo : koncentrati ne dostignu odnos 60:40, izraženo u suvoj materiji. Povećanje koncentracije energije u obroku pomaže obezbeđenju potreba krava u energiji. Energija se postiže tako što ćemo u dnevnom obroku povećati unos koncentrovanog hraniva. Međutim, obroci sa visokim učešćem skroba koji se dobija iz koncentrovanih hraniva zakišeljava želudac, spušta pH i tako dovodi do acidoze buraga i drugih digestivnih poremećaja. Puferi, kao što su soda bikarbona i magnezijum oksid mogu se koristiti kako bi podigli pH u količini od 100 g po grlu.

U prvoj fazi laktacije dolazi do brzog porasta mlječnosti, tako da krava za 6-8 nedelja iza teljenja dostiže svoj maksimum, a konzumiranje hrane često ne prati proizvodnju mlijeka u hranjivim materijama, pogotovu energije. Zbog toga dolazi do mobilizacije tjelesnih tkiva za obezbeđenje potreba u energiji za sintezu mlijeka pri čemu se javlja aktivacija ketonskih tjela i grlo ulazi u ketozu.

Proteini su kritična hranjiva materija u ranoj fazi laktacije. Obezbjeđenje potreba ili višak u proteinima, stimulišu konzuiranja hrane i efikasniju upotrebu mobilisanih tjelesnih tkiva za proizvodnju mlijeka. Kada konzumirana energija odgovara potrebama, u tom slučaju kravama će biti potrebno od 17-18 % proteina da obezbjedi njene dnevne potrebe. Ako grlo ne obezbjeđuje potrebnu dnevnu energiju u početku laktacije, istim će biti potrebno uvoditi koncentrovano hranivo od 20-22% sirovih proteina. Kod krava sa visokim genetskim potencijalom, koje proizvode preko 35 kg mlijeka dnevno, bilo bi poželjno koristiti byppas proteine ili protektirane (zaštićene) proteine koji će se razgrađivati na mjestu gdje se vrši apsorpcija hranjivih materija.

dr Lazar Makivić

Rukovodilac nutricionizma u FSH Farmofit

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You May Also Like