Stočna hranaPandemija virusa korona i epidemiološka situacija nazaobilazno je zahvatile sve sektore naše države, kako industrijski, ekonomski, tako i poljoprivredni sektor. Vrijeme izolacije ukazalo je kako na nedostatke i na prednosti naših sektora. Upravo poljoprivredni i stočarski sektor je pokazao svoju snagu i samostalnost u protekloj godini, odolijevajući izazovima s kojima smo svi bili suočeni.
Šta možemo očekivati ukoliko se mjere pooštre i granice opet zatvore? Razgovarali smo sa gospodinom Vojislavom Rapićem, generalnim direktorom kompanije Farmofit.
Koje su bile prve promjene koje ste uočili u poljoprivredi tokom marta mjeseca dok je trajao prvi talas pandemije – kada su sa polica ubrzano nestajali brašno, ulje, šećer, kvasac, riža, osnovni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi?
Agrarni sektor Bosne i Hercegovine na početku prvog talasa pandemije nije pokazao značajnije efekte krize. Poljoprivredni inputi potrebni za proljetnu sjetvu (sjemena, đubriva, zaštitna sredstva i dr.) već su bili uveliko obezbijeđeni na domaćem tržištu. Nadležne institucije na vrijeme su donijele posebne mjere izolacije za poljoprivrednike, koje su omogućile obavljanje svih poljoprivrednih radova u optimalnim agrotehničkim rokovima. Pored toga, važno je naglasiti kako je agrarni sektor jedan od najstabilnijih privrednih sektora u svakom sistemu, koji upravo pokazuje svoju snagu u kriznim vremenima kao što su ova. Smatram kako je domaćin jedna od najstabilnijih i najstalnijih kategorija društva, koja će bez obzira na vrstu i efekte kriznih situacija uvijek naći način za efikasan opstanak vlastitog gazdinstva, ali i značajnog dijela stanovništva koje zavisi od poljoprivrednika.
Kako je zatvaranje granica, u jednom trenutku, uticalo na brzinu protoka roba, uključujući poljoprivredne potrepštine? Kako mislite da bi se odrazilo, ukoliko bi se ponovilo?
U periodu kada su granice bile zatvorene za promet roba, desila se kratkotrajna kriza, koja je međutim veoma brzo prevaziđena. Konkretno u našem slučaju, imali smo bojazan da nećemo biti u mogućnosti da obezbijedimo određene komponente za proizvodnju stočne hrane, ali smo zahvaljujući vlastitim kapacitetima, iskustvu i dugogodišnjim partnerstvima uspjeli da prevaziđemo ovu poteškoću bez značajnijih posljedica. Poučeni iskustvom, sada mnogo spremnije dočekujemo ovu, ali i sve druge poteškoće. Primarni zadatak svih kompanija koje sa bave distribucijom poljoprivrednih inputa i opreme je kontinuirana i sigurna dostupnost proizvoda koje plasiraju na tržište.
Sjetva ozime pšenice je pri kraju, da li je tu bilo nekih promjena u odnosu na prošlu godinu, a koje su izazvane pandemijom?
Ovogodišnja jesenja sjetva će biti specifična po tome što je trajala dugo, prije svega zbog veoma dobre proizvodne sezone kukuruza, čija je žetva i berba potrajala duže nego obično. Na svu sreću, trenutni vremenski uslovi pogoduju organizaciji i završetku jesenje sjetve, tako da nema bojazni da se ova, veoma važna, agrotehnička mjera neće završiti na vrijeme. U pogledu posijanih površina, prema do sada dostupnim podacima, poljoprivrednici će zasigurno izvršiti sjetvu u sličnom obimu kao i prošle jeseni.
Kako je sve uticalo na vašu saradnju sa poljoprivrednim apotekama i farmerima, te na potražnju Farmofit proizvoda?
U pogledu naše saradnje sa kupcima nije bilo značajnijh negativnih promjena. Šta više, tokom prvog talasa pandemije ojačali smo postojeća partnerstva i uspostavili brojna nova. Sve je to rezultat odgovornog poslovanja, u smislu da smo odmah na početku pandemije dali do znanja svim našim postojećim kupcima, ali i drugima da FSH Farmofit neće povećavati cijene svojih proizvoda. Uz čvrstu garanciju da stočne hrane neće manjkati, te da će naša distribucija i savjetodavna služba nastaviti da rade nesmetano, stekli smo povjerenje velikog broja farmera. Cilj nam je da stečeno povjerenje zadržimo u dugom roku, a na obostrano zadovoljstvo.
Kako je na poljoprivrednike i uzgajivače stoke uticao podatak da virus korona može pogoditi i životinje? Da li su bili zabrinuti i javljali se sa dodatnim pitanjima?
S obzirom na način držanja stoke, te organizaciju farmske proizvodnje, kod naših kupaca veoma teško može doći do pojave virusa korona u slučaju gajenih životinja na farmi. Naime, u najvećem broju slučajeva radi se o intenzivnoj proizvodnji, koja podrazumijeva zatvoreni sistem držanja životinja, koje pri tome ne dolaze u dodir sa drugim životinjama. Pored toga, farmeri su se pokazali kao jedna od najodgovornijih grupa stanovništva kada je u pitanju poštovanje mjera zaštite protiv virusa. Na kraju, važno je naglasiti kako je naša stručna služba, na čelu sa dr Lazarom Makivićem uvijek spremna da adekvatno odgovori na sve izazove iz ove oblasti. Tome u prilog ide i naša dugogodišnja saradnja i partnerstvo sa relevantnim institucijama iz zemlje i regiona, pri čemu posebno ističemo onu sa Fakultetom veterinarske medicine iz Beograda.
S obzirom da je velika ekonomska kriza već u početku, koja su vaša predviđanja – kako će se ona odraziti na poljoprivredni sektor u BiH?
Kao što je na početku rečeno, čvrstog sam uvjerenja kako će agrarni sektor da opstane i prebrodi trenutnu krizu. Kako je osnovna dužnost posmatranog sektora da obezbijedi prehrambenu sigurnost stanovništva, smatram da je sada vrijeme da domaći poljoprivredici pokažu svoju punu snagu i odgovornost te da, zajedno sa svima nama, angažuju raspoložive agrarne kapacitete u najvećoj mogućoj mjeri. Sa druge strane, očekujem od sistema da će redovnim, ali i posebnim mjerama podržati napore domaćih poljoprivrednih proizvođača u njihovoj najvažnijoj misiji.
