Kako će Danska uskoro postati prva svjetska 100% eko nacija

Znate li da su u jednoj zemlji svaka četvrta mrkva i svaka četvrta litra mlijeka ekološke? A da li ste znali da je privreda te zemlje, od 2007. godine, porasla za 200% zahvaljujući izvozu upravo takvih, organskih proizvoda?

Znali ili ne, prethodni podaci se odnose na Dansku, zemlju koja je u proizvodnji eko hrane u samom svjetskom vrhu te, što je još važnije u ovoj priči o njoj, prva zemlja koja bi mogla da ostvari plan i svu poljoprivrednu proizvodnju uskoro pretvori u ekološku.

Naime, ova skandinavska zemlja je sebi zacrtala da do 2020. godine, s ciljem poboljšanje zdravlja građana i smanjenja negativnog uticaja čovjeka na okolinu, ima 100% eko poljoprivredu i na dobrom je putu da ga i ostvari. Sve se zasniva na akcijskom organskom planu koji je iniciralo dansko Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva, koji podrazumijeva 67 tačaka i bazira se na podsticajima koji ohrabruju tradicionalne poljoprivredne proizvođače da prigrle organsku proizvodnju.

Organsko, eko, bio. Sve su to, zapravo, sinonimi za proizvode koji stižu iz ekoloških proizvodnje i uzgoja. U praksi, ekološka proizvodnja podrazumijeva način poljoprivredne proizvodnje bez primjene agrohemikalija, konkretno, mineralnih đubriva, hormona, pesticida i slično.

Iako je Butan, još 2013. godine najavio da planira da postane prva svjetska 100% eko nacija, Danska je takav izazov ipak ozbiljnije shvatila. Podsticaji koji se odnose na organsku proizvodnju tako su uvedeni za pojedince i kompanije koji su uključeni u proces proizvodnje eko hrane, u koji ulažu određena sredstva. Na taj način svaki komadić obradivog zemljišta postaje „eko oranica“, a na razne načine su stimulisane potražnja i kupovina bio namirnica i proizvoda.

Svaka četvrta mrkva i svaka četvrta litra mlijeka u Danskoj su ekološke

Javno zemljište se, prema Organic Action Plan-u, obrađuje pomoću organskih i biodinamičkih metoda, dok manji poljoprovredni proizvođači dobijaju novčana sredstva kako bi započeli organsku proizvodnju, ali pokrenuli i istovjetan način uzgoja stoke. Poznato je da je Danska zemlja koja ima dvostruko više svinja nego stanovnika (215 svinja po 100 stanovnika, 2016. godine) i da od pamtivijeka svoju ekonomiju zasniva upravo na izvozu svinja, pa je, shodno pomenutim reformama, i eko uzgoj je sve prisutniji.

Prema podacima OrganicVeganEarth, Danska je najrazvijenija zemlja u svijetu po pitanju izvoza organskih proizvoda. Novac, dakle, dolazi, ali se i neprestano ulaže u razvoj novih tehnologija i ideja.

Tako je, recimo, u periodi od 2015. do 2018. uloženo osam miliona evra za podršku javnim kuhinjama u povećanju upotrebe ekoloških sirovih namirnica. Danci su samo 2015. uložili 5,4 miliona evra u eko proizvodnju, a više od 1,3 miliona evra godišnje se, kroz Ekološki poljoprivredni fond, ulaže u razvoj potencijala i konkurentnost eko poljoprivrede.

Ipak, reformu na poljima prati i ona u školskim klupama. Tako mali Danci, u vrtićima i školama, danas uče o zdravoj ishrani, značaju eko proizvodnje i načinima očuvanja planete. Domaći eko obroci se tamo služe u javnim ustanovama – vojnim kantinama, bolnicama i vrtićima.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You May Also Like