adminStanje papaka je od izuzetnog značaja za zdravstveno stanje cjelokupnog organizma životinje, ali i za proizvodni kapacitet jedinke.
Iako je životinja koja ima problema sa papkom u stanju da funkcioniše, velika je mogućnost da, u zavisnosti od toga koliko je problem ozbiljan, bude smanjena optimalna proizvodnost, kao i performanse životinje.
Krava sa bolnim papcima se manje kreće, stoga će vjerovatno imati i manje volje da dođe do jasala, što će, u poređenju sa životinjama koje su u stanju da svaki dan konzumiraju pun obrok, smanjiti prirast ili proizvodnju mlijeka. Iako su pojedini problemi sa papcima neizbježni, dobra i odgovarajuća briga o njima može znatno smanjiti učestalost problema sa papcima kod svih životinja u stadu. Dobra njega papaka ne samo da će smanjiti troškove liječenja, nego će time biti smanjeni i gubici u proizvodnosti, kao i oni koji se odnose na performanse životinje.
Problemi sa papcima najviše se, ako govorimo o vrstama goveda, odražavaju na kategoriju muznih krava. Osim direktne povrede papaka, uključujući i probode, čireve, apscese i razderotine, laminitis je najčešći izvor nezarazne šepavosti kod goveda.
Laminitis, odnosno hromost ili šepavost je, kako sam naziv kaže, upala laminarnog tkiva. Laminarno tkivo ili lamina je osjetljivo vezivno tkivo koje drži papčanu kost na zidu papka. Kod goveda, sama hromost nije ni približno toliko štetna kao njene nuspojave. Iako će hromost dovesti do toga da goveda postanu šepava, ostali problemi papaka koji se razvijaju kao njene nuspojave su obično teži.
Naime, tada dolazi do krvarenja u stopalu, kao i formiranja lošijeg kvaliteta roga papaka. Kada se kost počne odvajati od zida, to može uzrokovati odvajanje stopala od zida bijele linije, što je poznato kao bolest bijele linije. Ako se bijela linija povuče suviše daleko od stopala, papak može biti pogodno tlo za infekcije. Hromost, takođe, može dovesti do problema kao što su solarni apscesi i brz rast papaka, što je, u suštini, njihovo pretjerano izrastanje.
Iako tačan uzrok hromosti nije određen, opšte je prihvaćeno da je primarni uzrok hromosti krava acidoza buraga. Acidoza se javlja usljed obroka koji sadrži previše skroba ili kao posljedica obroka koji ne sadrži dovoljno vlakana. Skrob u buragu se rastvara i proizvodi mliječnu kiselinu, a kada dođe do acidoze, nivo mliječne kiseline premašuje metabolički kapacitet bakterija u buragu. Povećanje kiselosti može uništiti populaciju bakterija u buragu i smatra se da to oslobađa toksine koji su odgovorni za promjene u papcima životinje.
S obzirom da je obrok ključni pokretač hromosti, njegova promjena je neophodna ukoliko hromost napreduje. Isto tako, u cilju prevencije protiv šepavosti, obavezno je i redovno orezivanje i održavanje papaka. Nakon hromosti, papak neće ponovo normalno rasti, pa se redovnim orezivanjem zadržava njegov normalan oblik i pruža odgovarajuća površina oslonca.
Ishrana takođe igra ključnu ulogu u zdravlju papaka i održavanju pravilnog rasta. Raspored orezivanja može zavisiti od raznih faktora. Na primjer, kod životinja koje borave na pašnjaku je manja vjerovatnoća da nastanu problemi sa papcima u odnosu na životinje koje žive na tvrdom betonu. Iako postoji mišljenje da je životinjama koje su držane na betonu lakše „isturpijati“ papke, oni se moraju češće orezivati, jer je beton, zbog tvrdoće, mnogo neudobniji za izobličene papke od pašnjaka. Osim toga, gruba površina betona može izazvati veći protok krvi u papcima i povećati stopu rasta tkiva papaka.
Generalna preporuka je da se papci muznih krava provjeravaju i orezuju (ako je potrebno) dva puta godišnje.
Piše: Jelena Vučenović
