Dronovi u poljoprivredi? U BiH rijetkost, ali trend u svijetu

Praćenje cjelokupnog stanja nekog usjeva, njegovo napredovanje i razvoj, kao i detekcija virusa – ovo su samo neke od prednosti upotrebe dronova u poljoprivredi.

Iako su posljednjih godina postali globalni trend u modernom agraru, na domaćem i regionalnom tržištu, dronovi gotovo da se ne koriste. Razlog za to su najčešće cijena, ali i nedovoljna informisanost poljoprivrednika o njihovim benefitima. Proizvođači se rijetko odlučuju za upotrebu i zbog nejasnih zakonskih propisa, kao i eventualne zloupotrebe.

Stručnjaci ipak tvrde da je nova era poljoprivredne proizvodnje započela upravo upotrebom (agro)dronova. Bespilotna letjelica koja teži oko 10 kilograma, opremljena kamerama i senzorima, ima mogućnost da prikupi veliki broj podataka. Tako poljoprivrednici u svakom trenutku imaju uvid u stanje usjeva, njegov napredak i razvoj, a pravovremeno mogu uočiti nepravilnosti i odlučiti koje mjere poduzeti kako bi se gubici eliminisali na vrijeme i smanjili troškovi.

Poljoprivredni proizvođači, uz pomoć dronova, jednostavnije mogu znati kada je vrijeme za navodnjavanje, prehranu, zaštitu od štetočna i biljnih bolesti i druge agrotehničke mjere. (Agro)dronovi mogu prikupiti i precizne podatke o zemljištu na osnovu kojih se vrši njegova popravka, a sve u cilju omogućavanja što boljih uslova za gajenu biljku.

Za upotrebu (agro)dronova ključna riječ je brzina – otkrivanja problema, djelovanja i rješavanja istog uz minimalne posljedice. Procjene su da se njihovom upotrebom pozitivno utiče i na životnu sredinu, jer se korištenje zaštitinih sredstava stavlja u okvire stvarnih potreba.

Dosadašnja praksa u svijetu pokazala je da (agro)dron u toku jednog dana može snimiti i do 4.000 ha obradive površine. Kritičari njihove upotrebe u poljoprivredi stava su da je teško, pa čak i nemoguće obraditi toliki broj podataka i primijeniti ispravne mjere.

Bez obzira na pozitivne i/ili negativne strane upotrebe (agro)dronova, stručnjaci predviđaju veliki potencijal ovih poljoprivrednih letjelica. Potvrđuju to i podaci kompanije „Lux research“ u oblasti novih tehnologija, jer su procjene da će 2025. godine vrijednost tržišta komercijalnih dronova dostići 1,7 milijardi dolara, od čega 350 miliona dolara su bespilotne letjelice prilagođene za poljoprivrednu upotrebu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You May Also Like