Stočna hranaLaktacija ovaca obično traje oko četiri mjeseca, a kod mliječnih rasa i do šest mjeseci, pri čemu se maksimalna produkcija mlijeka dostiže veoma brzo – 2-3 sedmice poslije jagnjenja.
Ovce u odnosu na svoju tjelesnu masu daju veliku količinu mlijeka. Na mogućnost ispoljavanja mliječnosti ovaca poseban uticaj ima ishrana. Potrebe ojagnjenih ovaca znatno su veće od potreba bremenitih. Ove potrebe naročito su povećane u energiji i proteinima.
Ishrana ovaca u ovoj fazi proizvodnog ciklusa treba da obezbijedi dovoljne količine hranljivih materija za sintezu mlijeka, porast vune i optimalnu kondiciju grla, što će omogućiti pravovremenu oplodnju. Zadatak ishrane ovaca neposredno po jagnjenju sastoji se u postepenom privikavanju na konzumiranje povećanih količina hrane, koja treba da pokrije potrebe u hranljivim materijama i spriječi prekomjerno trošenje ranije stvorenih rezervi.
Smatra se da se pri dobroj ishrani ravnoteža između potreba i količina unesenih hranljivih materija postiže u šestoj sedmici po jagnjenju. Pri određivanju potreba u hranljivim materijama treba imati u vidu da jagnjene ovce, pored toga što daju određene količine mlijeka, imaju i produkciju vune, koja po svojoj prirodi predstavlja proizvod proteinskog karaktera. Mlade ovce koje dio hranljivih materija treba da obezbijede i za rast. Sve ovo su razlozi da se ishrana ovaca u laktaciji u prvih 1-2 mjeseca organizuje po volji.
Posebnu pažnju treba obratiti na ishranu ovaca u vrijeme samog jagnjenja i 2-3 dana poslije jagnjenja, naročito iz razloga da se pogrešnom ishranom ne izazovu upale vimena i edemi. Nekoliko sati po jagnjenju ovcama se daje mala količina dobrog livadskog ili lucerkinog sijena i ono predstavlja jedinu hranu tokom prvih 24 časa.
Kao napoj ovci koja se ojagnjila dobro je dati guste kaše od pšeničnih mekinja. Količina sijena i koncentrovane hrane postepeno se povećava sa povećanjem mogućnosti konzumiranja hrane do sedme ili osme sedmice, kada dolazi do ravnoteže potreba i unesenih količina hranljivih materija.
Pri zimskom jagnjenju, obroci ojagnjenih ovaca treba da sadrže sijeno dobrog kvaliteta, silažu, koncentrovana hraniva, so i, po mogućnosti, sočna korjenasto-krtolasta hraniva. Kao dobra dopuna obroku ojagnjenih ovaca može poslužiti koncentrovana smješa sastavljena od 19% zrna ovsa, 15% suncokretove sačme, 3% sladnih klica, 30% pšeničnih mekinja, 31% stočnog brašna i 2% mineralnih materija.
U obroku ovaca u laktaciji može biti nešto veći nivo sirove celuloze u suvoj materiji. Kao primjer obroka kojima se mogu postići dobri proizvodni rezultati u ishrani ovaca u laktaciji može se navesti sljedeći:
• Osnovni obrok: livadsko sijeno 1 kg, silaža biljke kukuruza 4 kg, mineralne materije 15 g.
• Dodatni dio obroka: koncentrat 300 g/jedno jagnje i 450-500 g/dva jagnjeta. U obrok se umjesto silaže može ugraditi neko od korjenasto-krtolastih hraniva u količini od 2 kg.
Piše: Jelena Vučenović
