adminPredstoji nam sjetva kukuruza. Na koji način je najbolje izvršiti pripremu parcele, osnovno i predsjetveno đubrenje, te odrediti optimalno vrijeme za sjetvu?
Osnovnu obradu zemljišta na kojem planiramo sjetvu kukuruza poželjno je izvršiti u jesen (tzv. zimska brazda), na dubini od 25-30 cm, zavisno od tipa zemljišta i kulture koja je prethodno bila zasijana na toj parceli. Ukoliko je izvodivo, preporučuje se zaoravanje pregoralog stajskog đubriva u količini od 30-50 tona po hektaru, pri čemu naredne dvije do tri proizvodne sezone možemo slobodno izostaviti đubrenje stajnjakom na istoj parceli. Zaoravanjem stajnjaka smanjujemo potrebne količine mineralnog đubriva na za oko 30 do 40 %, tako da u predsjetvenoj pripremi zemljišta koristimo 250-300 kg/ha mineralnog đubriva NPK 15:15:15, kao i oko 200 kg/ha đubriva UREA (preporuka đubriva: Petrokemija Kutina). Ukoliko na zemljištu nije odrađeno đubrenje sa stajnjakom, potrebno je prilikom sjetve aplicirati dodatnih 250 kg/ha đubriva 15:15:15.
Predsjetvena priprema parcele obavlja se u proljeće raznim mašinama kao što su tanjirače, roto drljače, teške drljače i sjetvospremači (izbor mašine zavisi od tipa zemljišta i stanja zimske brazde). Ukoliko je zemljište na parceli kisele pH reakcije, treba izbjegavati mineralno đubrivo UREA u predsjetvenoj pripremi. Na takvim parcelama potrebno je odraditi kalcifikaciju zemljišta sa krečnjakom i to u jesen ili u proljeće, u količini 2-3 tone po hektaru.
Sa samom sjetvom ne treba previše raniti u proljeće, jer je kukuruz topljubiva biljka, koja zahtijeva određenu toplotu zemljišta da bi se moglo desiti klijanje i nicanje. U našim proizvodnim uslovima, kalendarski je mjesec april period kada se obavlja najveći dio sjetve. Pri tome, ukoliko je izvodivo bilo bi dobro da se pred sjetvu na nekoliko dana vrši mjerenje temperature zemljišta na sjetvenoj dubini. Ukoliko na tri mjerenja u periodu između 10 i 11 časova prosječna temperatura zemljišta iznosi 10 stepeni Celzijusa, tada je najbolji momenat za sjetvu. U praksi, na pomenutoj temperaturi zemljišta imamo istovremeno temperaturu vazduha u rasponu 15-20 stepeni.
Na velikim površinama sjetva se obavlja pneumatskim sijačicama koje su najčešće četvoredne, dok se na manjim parcelama sjetva još uvijek obavlja dvoredim mehaničkim sijačicama. Dubina sjetve iznosi 5-6 cm na zemljištima teže fizičke strukture koja su istovremeno i hladnija, pa do 7 cm dubine na lakšim i sušnijim zemljištima. Međuredni razmak treba da iznosi 70 cm, dok razmak u redu varira od 16 pa do 28 cm, zavisno od izbora hibrida i FAO grupe zrenja. Hibridi sa nižom FAO grupom, koji dozrijevaju ranije, siju se na manji razmak pri čemu imamo veći broj biljaka po jedinici površine.
dipl. inženjer poljoprivrede Branko Popović,
Stručni savjetnik za ratarstvo u Rapić d.o.o.
