Udio ovčijeg mlijeka, u ukupnoj svjetskoj proizvodnji svih vrsta mlijeka, iznosi svega 1,65%.
Ako gledamo po kontinentima, a po zvaničnim podacima FAO-a, najveći proizvođači ovčijeg mlijeka u svijetu su: Azija (3,7 miliona tona), Evropa (3,6 miliona tona) i Afrika (0,7 miliona tona).
Mliječne rase ovaca imaju izraženu sposobnost za proizvodnju mlijeka, ali se teško prilagođavaju uslovima nove sredine. Takođe, smatra se da mliječnije rase ovaca imaju razvijeniji zadnji dio tijela, kao i dobro razvijene organe za varenje.
Tim ovcama pogoduje i mašinska muža.
U našem okruženju najmliječnije rase su romanovska, koja može dati između 150 i 200 litara mlijeka u laktaciji, kao i cigaja, koja, uz kvalitetnu njegu, može davati i do 150 litara mlijeka.
Pojedini autori nisu ustanovili značajne razlike u sastavu mlijeka između dva soja iste rase, te zaključuju da ishrana ima važniju ulogu u određivanju sastava mlijeka.
Tip rođenja ima značajan uticaj na ukupnu količinu mlijeka u laktacijama. Takođe je utvrđena i pozitivna veza između broja jagnjadi i mliječnosti majke. Dvojke, trojke ili četvorke sisanjem djeluju stimulativno na intezivniji rad mliječne žlijezde koja proizvodi veće količine mlijeka nego ovce koje su ojagnjile i dojile jedno jagnje, a to povećanje može da iznosi 25-30%.
Uz to, ishrana ovaca mora biti adekvatna i prilagođena, da bi se postigla maksimalna proizvodnja. Obrok mora biti kompletan u količinskom i energetskom pogledu.
Takođe, mora obilovatiraznovrsnim hranjivim materijama i njihovim biološkim vrijednostima, a prije svega proteinskim materijama. U Farmofitu možete potražiti smješe za ishranu jagnjadi i ovaca napravljene od sirovina i dodataka vrhunskog kvaliteta i kontrolisanog porijekla.
Piše: Jelena Vučenović