adminSastav mlijeka, njegova proizvodnja i kvalitet predstavljaju rezultat interakcije genetskih i paragenetskih faktora, odnosno faktora vanjske sredine. Među faktorima vanjske sredine najvažnije mjesto pripada ishrani. Neke komponente mlijeka gotovo su uvijek u istim količinama, a neke su podložne velikim promjenama (npr. mliječna mast može varirati i do 30%). Neispravna ishrana krava smanjuje mliječnost, a utiče i na opadanje sadržaja mliječnog šećera (laktoze). U ovakvim uslovima ishrane raste sadržaj mliječne masti, proteina i količine proteina u mlijeku. Kada se ishrana dovede na normalan nivo, sve se ove promjene otklanjaju.
Uopšteno se može smatrati kao pravilo u ishrani mliječnih krava da svi oni obroci koji dovode do porasta proizvodnje mlijeka obično izazivaju smanjenje sadržaja mliječne masti. Pri ishrani krava uobičajenim obrocima sadržaj mliječne masti u mlijeku kreće se između 3,2 i 4% kod holštajn rase, a kod simentalske rase i iznad 4%. Određenim metodama ishrane može se smanjiti sadržaj mliječne masti, a istovremeno povećati proizvodnja mlijeka. To se događa kada se krave hrane obrocima sa ograničenim sadržajem voluminoze, a sa povećanom količinom koncentrata. Ako je količina voluminoznih hraniva smanjena za oko 30% (računato na osnovu sadržaja suve materije obroka), sadržaj mliječne masti može pasti čak na svega 2%. Kako bi se otklonilo smanjenje mliječne masti, u obrok mliječnih krava na svakih 100 kg žive mase mora se dati oko 0,70 kg sijena. Praktično, u ovakvim slučajevima, u obroku krava težine 600 kg mora biti najmanje 4,2 kg sijena dobrog kvaliteta. Povećavanjem količine koncentrata smanjuje se sadržaj sirovih vlakana u obroku, što značajno utiče na tip fermentacije u buragu. Da bi se spriječio pad mliječne masti, u obroku mora biti minimalno 15 do 17% sirovih vlakana. Uspješno se u regulaciji nivoa mliječne masti pokazala i upotreba natrijum ili kalijum bikarbonata, kao i magnezijum oksida.
Ishrana krava sa usitnjenim voluminoznim hranivima (manje od 3 mm) također smanjuje sadržaj masti u mlijeku, kao i ishrana s velikim količinama koncentrata. Pravilo: ovakvim obrocima ne treba hraniti krave duže vrijeme, ma koliko pozitivno uticali na povećanje proizvodnje. Novo oteljene krave u dobroj kondiciji daju tokom prva dva mjeseca laktacije mlijeko sa većim sadržajem mliječne masti od onih krava koje su u lošijoj kondiciji.
Uvođenje nekih hraniva u obroke dovodi do promjene karakterističnih svojstava mlijeka, tipičnog mirisa i okusa. To se događa kod dodavanja stočne repe, uljane repice, pivskog tropa i nekih drugih „standardnih“ hraniva kod kojih je došlo do neželjenih procesa kvarenja. Treba ih izbjegavati u ishrani muznih grla, ili pratiti vrijeme od davanja do muze.
dipl.ing.poljoprivrede za animalnu proizvodnju Srđan Savić
Komercijalni savjetnik u FSH Farmofit
