Ishrana krava u fazi telenja

Ishrana krava u fazi telenja važna je za zdravlje i brz oporavak grla. Adekvatna ishrana krava u laktaciji je vrlo važna, jer prva faza, koja traje do tri mjeseca poslije telenja, najkritičnija je u proizvodnom ciklusu.

Naime, uspostavljanjem laktacije organizam visokomliječnih krava je opterećen do krajnjih fizioloških granica (40-60% ukupne proizvodnje mlijeka proizvede se u prvih 120 dana laktacije). Ovaj uspon laktacije poklapa se sa vremenom kada životinja treba ponovo da ostane steona, što sve zajedno znatno opterećuje organizam krava, posebno organe za varenje, promet materija, vime i genitalne organe. Stoga stručnjaci, nakon telenja, savjetuju postepeno povećanje količine hrane u trajanju od dvije sedmice.

Pred samo telenje potrebno je smanjiti koncentrat na pola ili ga potpuno ukinuti na dva do tri dana pred partus i isto toliko poslije, jer grla imaju manji apetit. Poslije toga ishrana se polako normalizuje. Tokom prve dvije do tri sedmice laktacije daje se ista hrana kao prije telenja.

U periodu oko telenja nastaju nagle promjene u bilansu energije i sa početkom laktacije njen deficit naglo raste. Krave, naročito dobre mljekulje, u prvoj trećini faze laktacije zbog negativnog bilansa energije gube u tjelesnoj kondiciji, pa mogu i da obole. Dok se ne uspostavi ravnoteža između količine unijete energije i količine proizvedenog mlijeka (od 8 do 10 sedmica poslije telenja), nastala razlika se nadoknađuje iz tjelesnih rezervi organizma.

Zahvaljujući kompenzacijskim mehanizmima, organizam nastoji da umanji energetski disbalans procesom mobilizacije masti iz tjelesnih zaliha. Masti su najznačajniji izvor energije koja je neophodna da bi se u potpunosti ispoljio genetski potencijal životinja. Međutim, to istovremeno predstavlja veliku mogućnost za narušavanje metaboličke ravnoteže i nastajanje masne infiltracije i degeneracije ćelija jetre. Genetska predispozicija krava na visoku mliječnost može da ima kao posljedicu lučenje mlijeka i u nepovoljnim energetskim uslovima, na račun intenziviranja metabolizma drugih organskih jedinjenja, sve dok ne nastane bolesno stanje.

Najkritičniji period u ishrani krava visoke mliječnosti je vrijeme od telenja do postizanja maksimalne dnevne mliječnosti. Pouzdano je dokazano da povećanje maksimalne dnevne mliječnosti za 1 kg povećava ukupnu mliječnost krave u toku laktacije za više od 200 kg. Cilj ishrane krava u početnoj fazi laktacije je što brže povećanje konzumiranja hrane, kako bi se hranidbeni nedostatak sveo na manju mjeru.

S tim ciljem, promjene u sastavu obroka ne smiju biti suviše brze, kako ne bi dovele do poremećaja u varenju i odbijanje hrane. Čim se završi fiziološki stres izazvan telenjem, konzumiranje zrna žitarica se može povećati za 0,5-0,7 kg/dan. Pri korištenju kompletnih obroka, učešće koncentrata se može postepeno povećati dok odnos koncentrati/kabasta hraniva ne dostigne 60:40. Pri većem učešću koncentrata u obroku veoma je teško obezbijediti minimalan sadržaj kiselih deterdžentskih vlakana od 18-19%.

Kada krava, poslije 10-14 dana od telenja, pređe na pun obrok započinje se sa avansiranjem u smislu stimulacije na maksimalnu proizvodnju mlijeka. To je povećana količina koncentrata koji odgovara potrebama za proizvodnju 2-3 kilograma mlijeka. Maksimalna mliječnost se postiže sa četiri do osam sedmica po telenju i tada krava treba da dostigne konzumiranje koje odgovara njenoj dnevnoj proizvodnji mlijeka. Krava u laktaciji ima veliku potrebu za vodom. Najbolje je da voda bude kravama stalno na raspolaganju. Može se očekivati da krave piju oko četri litra vode za svaki kilogram proizvedenog mlijeka.

U fazi razdojavanja, poslije normalizacije ishrane, a to je najčešće 10 dana po telenju, daju se povećane količine hrane, nešto iznad stvarnih potreba. Ovakvo povećanje obroka se naziva i avansiranje. U ovom periodu razdojavanja-avansiranja, svakih sedam dana se, nakon kontrole muže, određuje potrebna količina hrane, u zavisnosti od proizvodnje, ali se obrok povećava za onoliko koliko je potrebno za proizvodnju 3-4 l mlijeka, a kod visokomliječnih krava i do 5 l.

Ako krave povoljno reaguju na pojačanu ishranu, tj. povećanom proizvodnjom reaguju na avansiranje, koristi se dopunsko avansiranje sve dok krave ne prestanu da reaguju na avansiranje ili je avansiranje proizvodnje više neekonomično. Obrok se tada stabilizuje prema postignutoj proizvodnji. Obično se ovakvom ishranom, uz pravilno avansiranje, dostigne maksimalna proizvodnja već sa 30 do 35 dana laktacije. Individualna odstupanja postoje.

Piše: Jelena Vučenović

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You May Also Like