Infektivni bronhitis (IB)

Infektivni bronhitis je akutna respiratorna virusna bolest koja nanosi velike ekonomske štete u proizvodnji mesa i jaja. Obično ga karakterišu problemi sa respiratornim ili disajnim sistemom kod pilića i kokoški, što direktno utiče na proizvodnju i kvalitet mesa i jaja.

Uzročnik IB-a je korona virus, koji se kod zaraženih pilića najčešće izbacuje respiratornim pražnjenjem i putem izmeta, a može se širiti aerosolom, gutanjem kontaminirane hrane i vode, kao i neposrednim kontaktom sa kontaminiranom opremom, odjećom i obućom. Virus se u organizmu jedinki može zadržati i do 15 sedmica. Period inkubacije je obično 24– 72 sata, a pik izlučivanja virusa iz respiratornog sistema traje 3–5 dana nakon infekcije. Na težinu bolesti i na stanje organizma utiču soj virusa, starost i imuni status jedinki. Morbiditet ili oboljenje zahvata preko 90% pilića ili kokoški. Kod zaraženih jedinki mogu se primjetiti konjuktivitis i dispneja (otežano disanje), a ponekad i oticanje prednje strane glave koja je neprirodne boje, posebno kod istovremene bakterijske infekcije sinusa. Pilići su najčešće nakostriješeni, grupišu se ispod izvora toplote, najčešće ispod kalorifera i infracrveni lampi.

Zaraženi pilići i kokoši imaju značajno slabiju konzumaciju hrane, što dovodi do slabijeg dnevnog prirasta kod pilića i slabije nosivosti jaja kod koka nosilja. Infekcija nefropatogenim sojevima može prouzrokovati početne respiratorne probleme, zatim depresiju, nakostriješeno perje, vlažni izmet usljed patogenih bakterija ili većeg unosa vode, veći unos vode te smrt jedinki. U nekim slučajevima, proizvodnja jaja može pasti na 20-30%, a jaja su usljed loše mobilizacije kalcijuma i fosfora često nepravilnog oblika, sa tankim, mekim, grubim i/ili blijedim ljuskama. Često su manja od prosječne veličine jaja zbog smanjene konzumacije hrane i samim tim smanjenim unosom nutritivnih materija. U većini slučajeva, proizvodnja jaja i njihov kvalitet se vraćaju u normalu, ali to može potrajati i do nekoliko sedmica. U većini slučajeva mortalitet je cca 5 %, iako stopa smrtnosti može biti i veća i manja. Veću smrtnost imamo u slučaju kada je bolest kombinovana sa istovremenom bakterijskom infekcijom koja dovodi do imunosupresije ili pada imuniteta jedinke. Nefropatogeni sojevi mogu izazvati intersticijski nefritis sa visokom smrtnošću (do 60%) kod mladih pilića.

Za dijagnostikovanje virusnih i bakterijskih respiratornih bolesti potrebna je laboratorijska potvrda, zbog sličnosti sa blagim oblicima bolesti izazvanih uzročnicima kao što su virus Njukaslove bolesti, ptičiji metapneumovirus, infektivni virus laringotraheitisa i CRD.

Liječenje ne može promjeniti tok infekcije IB-om, iako antimikrobna terapija može smanjiti smrtnost uzrokovanu komplikacijom bakterijskih infekcija. U praksi postoji teorija da smanjenje sirovih proteina u ishrani i obezbjeđivanje elektrolita u pitkoj vodi može pomoći u suzbijanju bolesti uzrokovanom nefropatogenim sojevima.

Za suzbijnje IB-a neophodno je primjenjivati profilaktičke mjere, tj. vršiti vakcinaciju jedinki vakcinama za IB. Kada će se vršiti vakcinacija pilića i koka određuje Institut na osnovu titra antitjela.

dr Lazar Makivić

Rukovodilac nutricionizma u FSH Farmofit

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You May Also Like