adminIshrana jagnjadi je jedna od najvažnijih proizvodnih faza u ovčarstvu. Način ishrane zavisi od tipa proizvodnje, rasnog sastava stada i naravno, od vrste dostupnih hraniva.
Da bi mogli pravilno da izbalansiramo obrok i napravimo plan ishrane jagnjadi, neophodno je da poznajemo nutritivne potrebe jagnjadi. Potrebe za odredjenim nutrientima kod jagnjadi zavise od različitih faktora. U ove faktore uključujemo: tijelesnu masu ili veličinu jedinke, željenu brzinu prirasta i genetski potencijal samih jagnjadi za povećanje tijelesne mase.
Faze rasta i ishrane jagnjadi se obično dijele na 3 faze: fazu kada jagnje još uvek sisa mlijeko, fazu kada jagnje pređe na čvrstu hranu i završnu fazu ishrane.
Prva faza ishrane jagnjadi jeste ishrana jagnjadi na sisi. Ukoliko pretpostavimo da je ova faza ishrane do mase od 15 kg, obično se potrebe jagnjeta podmiruju kroz mlijeko majke. Ovčije mlijeko je bogato proteinima, mliječnim šećerima, mašću, kalcijumom, fosforom i drugim bitnim nutrientima. Vrh proizvodnje mlijeka kod ovce je oko dvadesetog dana laktacije i ostaje na ovom nivou naredne dvije do tri nedjelje. Ovo nam govori da će jagnje biti sasvim u redu ukoliko bude unosilo samo majčino mlijeko, sve do 25-30 dana starosti. Poslije 30 dana starosti, potrebe za hranom rastu i ovca više ne može da podmiri te potrebe, pri čemu se prelazi na drugu fazu ishrane jagnjadi.
Ukoliko se ovce uzgajaju tako da imaju redovnu ispašu, jagnjad će početi da pasu u ovom dobu da bi nadoknadila svoje potrebe za hranom. S obzirom da rastu potrebe za nutrientima, jagnjetu treba da se obezbedi kvalitetna koncentrovana ishrana.
Pored svega navedenog, potrebno je uzeti u obzir i redovnu kontrolu unutrašnjih parazita kod jagnjadi, jer ispaša može da dovede do razvoja unutrašnjih parazita kod jagnjadi, koji će značajno smanjiti razvoj i rast, pa čak dovesti i do uginuća jedinke. Potrebno je razviti dobar program ishrane za mladu jagnjad, koji će kasnije zameniti dojenje. Obično, ovakav program ishrane uključuje starter za jagnjad (u peletiranoj formi ili u prahu) u kome je izbalansiran nivo proteina, energije, vitamina i minerala. Dobra hrana za jagnjad u ovom životnom dobu treba da ima do 20 % sirovog proteina, potpuno svarljivi udio treba da bude 72–75 % i da sadrži odnos od 2:1 kalcijuma prema fosforu. Navedene uslove u potpunosti ispunjava Farmofit starter za jagnjad, koji je ispitan na velikom broju stada u BIH. Takođe, jagnjad koja se hrane ovom hranom, treba da imaju kvalitetno sijeno po volji i da imaju pristup zdravoj i čistoj vodi.
U posmatranoj fazi jagnjad obično teže do 25 kg, pri čemu je ova faza često povezana sa završnom, pošto se kroz obe faze koristi slična hrana, sa jedinom razlikom u procentu unosa proteina. Jagnjad sa visokim potencijalom za rast, koja se hrane hranom baziranom na potpunim Farmofit smješama, treba dnevno da dobijaju od 200 do 350 gr tijelesne težine. Da bi postiglo ovaj rast, jagnje svakodnevno treba da unosi količinu hrane koja iznosi 2,5–3,5 % od njegove tijelesne mase. Ovaj period ishrane obično traje minimum 30 dana i zavisi od željene konačne mase jagnjeta.
U završnoj fazi, jagnje bi trebalo hraniti hranom koja sadrži 12–14 % proteina. Ukoliko se jagnjad hrane količinom hrane koja iznosi 3–4 % njihove tijelesne mase, trebalo bi da imaju dnevni prirast od 300 do 500 gr. Kada se jagnjad ovako hrane, može doći do acidoze ili enterotoksemie. Acidoza (kiselost) može da se izbijegne tako što će se u ishranu uključiti do 20 % grube hrane i tako što će se izbijegavati nagle promjene u ishrani. Takođe, mora se omogućiti da jagnjad imaju slobodan pristup mineralnim lizalicama koje podstiču varenje, kao i pristup zdravoj i čistoj vodi u dovoljnim količinama.
dipl.ing.poljoprivrede za animalnu proizvodnju Srđan Savić
Komercijalni savjetnik u FSH Farmofit
