adminZa ishranu koka nosilja u malim i velikim sistemima neophodno je da se koriste sirovine odličnog kvaliteta sa visokom biološkom vrijednošću. Kao energetska hraniva u ishrani koka nosilja koriste se kukuruz, pšenica i zob, dok se kao proteinska hraniva koriste sojina sačma, suncokretova sačma, sojin ekstrudat i stočni kvasac. Pored energetskih i proteinskih hraniva za dobre proizvodne rezultate neophodno je koristiti i vitaminsko mineralni dodatak koji obezbeđuje jedinku u potrebama za vitaminima i mineralima. Pored vitaminsko mineralnog kompleksa u savremenom trendu ishrane u današnje vrijeme koristi se veliki broj aditiva koji pozitivno djeluju na proizvodne rezultate, od kojih su najčešće korišteni: probiotici, prebiotici, fitobiotici, adsorbenti i inaktivatori mikotoksina, sintetičke aminokiseline, zakiselivači i korigensi ukusa i mirisa. Sve gore navedene makro-mikro sirovine moraju biti bakteriološki i mikotoksikološki ispravne.
Hrana za koke nosilje u eksploataciji treba da sadrži od 16,5-17,5 % sirovih proteina (zavisi o kojoj se fazi eksploatacije radi), dok metabolička energija treba da bude oko 2750 KCall ili ME MJ/kg 11,5. Mala domaćinstva koja drži 20-30 koka često koriste dopunske krmne smješe-supere od 40% sirovih proteina. U tom slučaju treba se držati proizvođačke specifikacije o miješanju sa energetskim makrosirovinama (kukuruz, pšenica, zob…) kako bi napravili smješu odličnog kvaliteta, koja će podmiriti potrebe jedinke u svim neophodnim nutijentima (aminokiselinama, vitaminima, mineralima…). U suprotnom, ukoliko previše „razblažimo smješu“, tj. dodamo previše žitarica, imaćemo niži protein, niži kalcijum i fosfor, što će dovesti do lošeg kvaliteta ljuske, jedinke će unijeti manje vitamina i minerala, što će imati za posledicu lošiju proizvodnju, a samim tim i slabije zdravlje jedinki. S druge strane, ako bi kokama davali samu dopunsku krmnu smješu – supere ili ih „razblažili“ sa malom količinom žitarica, došlo bi do trovanja koka i povećanog mortaliteta istih.
Koke u eksploataciji prosječno jedu od 115-120 g hrane dnevno, pri čemu količina iste zavisi od starosti jedinke, rase i mase jaja. Za uzdržne potrebe (održavanje tjelesne mase, kretanje, fiziologiju…) potrebno je oko 75 g potpune krmne smješe, dok je za proizvodnju jaja neophodno od 40-45 g, zavisno od krupnoće istih. Ovaj način ishrane koristi se u baterijskom sistemu uzgoja. Ako se radi o slobodnom ispustu i ako je temperatura niža u odnosu na preporučenu, onda su potrebe za hranom nešto više, od 5-10 % zbog veće potrošnje energije za kretanje i trošenje energije za temperaturu.
Kako bi ostvarili vrhunske rezultate u proizvodnji jaja, uz hranu odličnog kvaliteta, jedinke moraju imati uvijek dostupnu pijaću vodu.
Iz Farmofit palete stočne hrane za koke nosilje izdvajamo potpune krmne smješe KN-16 i KN-18, kao i dopunsku smješu SUPER KN.
dr Lazar Makivić
Rukovodilac nutricionizma u FSH Farmofit
